
Koɗo men hannde
RFI Fulfulde no waɗa maakodal (tintidal) hoɓɓo, hertiyankooɓe e dillooɓe e baŋŋeeji kala. Ley oo taskaram heɗee yi'aango maɓɓe, miijooji maɓɓe e taskanɗe maɓɓe.
Épisodes

Hannde hiɗen jaɓɓii Dr Fabilou, jannginoowo to Iniwersite Garoua ko faati e ɓeydagol fitinaaji e falnde Bamenda
Cameroun, yimɓe 3 waraama, 4 barminaama e nder Bamenda Rewo naayaade hirnaange leydi ndin. Ko ngoomuuji jogiiɗi kaɓirɗe woni e saabaade ɗii fitinaaji e nder ngal diiwal wowlayngal Angeleere. E ndee yontere faltiinde ɗiin goomuuji wonuɗi e ƴamude jewtaare ngal diiwal, waruno kadi polisiijo. E ɗii dumunnaaji sakkitiiɗi ɗoo, ɗii fitinaaji hino ɓeydi ndee nokkuure. Ko holɗum saabii ɗum ? Ko woni sabaa

NIGERIA: hannde hiɗen jaɓɓii Pr. Aboubacar Abba TAHIR jannginoowo to Prime University Abuja ko taskoo ɓee townuɓe honndu ɗaɓɓugol laamu
Nigeria, suɓngooji hooreyaaku waɗan ñannde 16 lewru 1ɓuru hitaande 2027. Ko kanndidaaɓe 18 tawete e majji. E ɓen no jeyaa Bola Ahmed Tinubu, hooreejo leydi ndin. Himo ɗaɓɓude manda ɗiɗaɓo. O jippiray e Atiku Atiku Abubakar, lunndiiɗomo mawɗo wonndude e Peter Obi, arnooɗo tataɓo e suɓngooji faltiiɗi. Taw si Bola Ahmed Tinubu hino waawi tippude e gollemakko e nder ɗii ɗuuɓi 4 ngam heɓugol manda ɗiɗa

Ko honɗum woni sabu fuɗɗitagol ndee hawre hakkunde muurtuɓe huutiyankooɓe ɓee e sawdinaaɓe e ko honɗum woni battane faggudu aduna on
Moyen Orient ko hare ɓooynde woni ko fuɗɗitii hakkunde murtuɓe Houthis, jooɗiiɓe Yemen e Arabie Saoudite. Ɓee murtuɓe ɓadondirɓe e Iran holli nanngi bolol walla laawol Bab El-Mandeb, ngol yeeyeteeɗi heewɗi rewnete e mun. Ɗum ko caggal ndee ɓe waɗi pellanɗe mawɗe e hoore nokkeeli ɗuuɗuɗi e nder Yemen wonndude e Arabie Saoudite. Gila ndeen,Hooreeɓe Arabie Saoudite ɓeydi fellilanɗe maɓɓe e hoore ɗii

Koɗo men hannde ko Dr Abou Dieng hertorɗo faggudu, jannginoowo to iniwersite Nouakchott.
Nigeria, ko hannde Dangote Petroleum Refinery, sosiyete kuɓɓam naadete e bourse. Aliko Dangote, yaanani Nigerianaaɓe e Afriknaaɓe soodugol e geɓe gila e 525 kaalisi Naira e nder ngal faggorgal makko jawle. Faandaare makko, ko heɓugol 1,4 kaalisi dollars ngam waɗugol oo sosiyete makko rafineri moƴƴinirɗo kuɓɓam ɓurɗo mawnude e nduu adunaaru. Mbele ndee eɓɓoore heyre waawa tabitude battina ? Ko holɗ

Hannde hiɗen jaɓɓii Mouhamed SOW hertorɗo ganndal "Joogarafiya", jannginoowo Louga ko yewte en yowitii ngal pellital ONU fii hesɗintingol kartal wertaango aduna on
Dental Adunaaru ONU lawɗini natal/kartal adunaaru kesal, walla wi’en e faransiire carte du monde keso. Ɗum, ko gila oo aljuma faltiiɗo. Ngal natal adunaaru kesal lomtike ngal woodunoongal gila siyeekel (siècle) XVI-ɓo. Ngal kartal ngal Mercator moƴƴinno hingal famɗini ɗuuɗe goɗɗe hono Afrique e Amerique Latine. E maggal, Afrique e Groenland hinofoto njanɗeeɗi, e hinle ɗuunde Afrik hino ɓurdi Groen

Ɗalle: Hannde hiɗen jaɓɓii Ladji ardiiɗo Salndu MSF tammpitiindu alhaali ɗalle e nder MAURITANIE
Ko ɗanniyankooɓe 1 046 woni ko fedde MSF dandi walla walliti e nder yontere wootere e nder lewru 8ɓuru faltiindu. Ɓee ɗanniyankooɓe ko Gambie ɓorino faade suriije Canaries. Ko caggal yiilaaru ɓooyndu e nder maayo woni ko konu ndiyam Mauritanie e Sénégal hiwi ɓe, ƴawniɓe gaɗa maayo. Ko e on saaha MSF faabiiɓe, tawi ɓe fow maɓɓe, cellal maɓɓe hinolo’i. Ɓe wuuri boneeji tiiɗi e nder ngoo mayo. Koɗo m

Hannde hiɗen jaɓɓii Mamadou Aguibou SOW ɗemɗiyankeejo daraniiɗo ɗemɗe genndiije ko faati e ndee ñalaande mehugol humambinaaku UNESCO
Hannde ko ñalaande hertanaande haɓugol walla montugol humanbinngu. Ko famɗi fow, hellifaaɓe humanbinneeɓe timmuɓe miliyonji 739 hino yiilo e nduu adunaaru. E ɓen, miliyonji 225 ko Afriknaaɓe, si en tuugike e limoore sakkitiinde UNESCO. Afrique no tawa e ɗuuɗe ɗe humanbinne woni e ɓeydaade e nder ɗii duuɓi 10 sakkitiiɗi. Ko holɗum saabi ngol ɓeydagol ?Ko holno humanbinnaaku uytirte e nder Afrik? Ta

Koɗo men hannde ko Elhadj Mohamed Diallo, hertorɗo ɗalle, ardiiɗo fedde Guinée haɓoore ɗalle ɗe rawani sariya
Ɗannotooɓe 80 ummoriiɓe Gambie maayi caggal nde laana maɓɓe ɓooyi yiilaade e nder ngoo maayo. Ɓe timmii 127 immiiɓe Gambie ñannde 7 lewru 8ɓuru, e nder kaa laana. Kono, koɓe 44 tun, woni ko aynuɓe maaje Espagne waawi hiwde e ndee yontere faltiinde. Yimɓe ɗannotooɓe wonuɓe e naatude Europe uytike kono limoore wonuɓe e mayde ɓen no ɓeydaade. Ko ɗum ONU holli e nder ciimtol. E ɗee jonte sakkitiiɗe ɗo

Hannde hiɗen jaɓɓii Abdourahmane BA hertorɗo faggudu ko yewta ko faati e fuɗɗitagol gollidal hakkunde Senegal e FMI
Gollidal Senegal e FMI no e laawol fuɗɗitagol. Nduu suudu winndere ñawlooru kaalisi e ardiiɓe leydi ndii fotti e program ñamaande heyre. Ndeen ko miliyarji 2,2 kaalisi dollars, yoɓeteeɗi e nder duuɓi 3. Ngal kawral joofini pooɗondiral ngal ɗuuɓi ɗiɗi, fuɗɗiingal gila alhaali ñamaande Senegal suuɗaande feññina. Ko holɗum woni e nder oo sarti siifaaɗo? Mbele o artiranhoolaare hakkunde Sénégal e goll

Hiɗen jaɓɓii hannde Mamadou Kaly DIALLO dartaniiɗo hakkeeji neɗɗo ko yewta fii ɗii fureeji yiitaaɗi e gaawol gootol
Guinee, pelle afriknaaje ɗe humondiraa e laamu 20 ƴami ardiiɓe leydi ndin waɗugol wiɗto laaɓngo e hoore ɗii fureeji mayi yi’aaɗi e nder ndii leydi. Ñannde 24 nduu lewru 8ɓuru, goski worɓe nayo yiitaama Forecariah, prefetir woɗɗitorɗo Conakry kilomeeteerji 100. Ɓeen, taw gite maɓɓe e juuɗe maɓɓe hino haɓɓa. Ko laawol ɗiɗaɓol ngol nii, sifa ɗumɗo hino yi’e e nderForecariah. E lewru 10ɓuru rowani, fu

Hannde hiɗen jaɓɓii Djaïli Amadou Amal, debbo winndiyankeejo lolluɗo kamerunaajo ko wolwa ko yowitii e ɓeydago wargo rewɓe
Cameroun, rewɓe 8 waraama e nder yoyontere, si en tuugike e limoore nde jaagorgal toppitiingal rewɓe e ɓeynguureeji. Ngal limngal hino maapini ardiiɓe Cameroun. Hakkunde lewru 1ɓuru e 4ɓuru, ko famɗi fof, rewɓe 50 waraama. E hitaande faltiinde ko 77 ko fittaandu mun itta, e limooje ardiiɓe ndi ndin. Ɗii warngooli adi dukooji mawɗi e nder Cameroun. Daraniiɓe hakkeeji rewɓe noddi hooreeɓe ɓee, ɓamug

Ko Mamadou Gaani Sow, kumpitiiɗo kisal, njaɓɓiɗen hannde ngam yeewtude e ngol etugol sammingol laamu Niger
Niger, yoga konunkooɓe eɓɓii samminingol laamu général Abdourahmane Tiani. Ɗum ko ñande jamma aljuma ina weeta aset jawtuɗo oo, kono laataaki. Konunkooɓe daraniiɓe ngam kiwal e ndeenka hooreejo leydi ndin fawi junngo e ɓee konunkooɓe murtuɓe. Ɓeen ko jeyaaɓe e konu heeriingu Niger. Ko kamɓe woni e haɓude e kuliyankooɓe. Ko ngol woni laawol aranol yo konunkooɓe Niger ina eɓɓa liɓugol laamu Général

Koɗo men hannde ko Ibrahima Diallo, ardiiɗo fedde politik Congrès National Africain tawaaɗo e suudu sarɗiiji Guinee Bissau
Guinée Bissau, ɓiɓɓe leydi ndin suɓoto e alat aroowo sariya mawɗo keso. Oo sariya waylan alhaali laamu Guinée Bissau. Si woote makko laatike, o ɓeydanay hooreejo leydi on doole. Leydi ndi naata e regime présidentiel e ɗemngal faransiire. E bi’ol konunkooɓe ardiiɓe Guinée Bissau, ndee eɓɓoore ko ngam tabintingol laamu demokarasi, dartina lurre hakkunde juɓɓule ndii leydi. Kono lunndiiɓe laamu njaɓa

E alhaali njillu hooreejo jaagorɓe Mali to Algerie, njaɓɓiɗen hannde ko Mamadou Oumar Ly, jogiiɗo ganndal ko faati e ngal diiwal sahel
Ko en kawtal, hay gooto e men waawata eggude. Ko Abdoualye Maiga, hooreejo jaagorɓe Mali nantini ɗii konnguɗi Abdelmadjid Tebboune, hooreejo Algerie, e nder njillu makko ngu o waɗi Alger. Ɗii konnguɗi hino holli wonndema jokkondiral hakkunde Mali e Algerie moƴƴiti. Ɗum ko caggal lebbi 15 luural hakkunde ɗee leyɗe ɗiɗi. Hooreeɓe ɓee, feññinii faandaare maɓɓe gollidude ngam tabintingol jam e nder di

Njaɓɓiɗen hannde ko Ibrahima Aminata Diallo, neɗɗo sosiyete siwil Guinée, immiiɗo dari fii yoo ndii tuundi joortiindi to Dar ES Salam egginee
Guinée, ko yimɓe cappanɗe woni ko maayi e lannoode ndee yontere faltiinde e nder leegal Dar – Es –Salam, e nder Conakry. Ko mowre tuundi walla ñooge wonnde e ngaal leegal woni ko saami e hoore cuuɗi yimɓe hoɗuɓe sera mayre. Sifa ndee kasaare wonaa jooni fuɗɗi. E hitaande 2017, yimɓe 9 maayno ɗon caggal nde ndeen mowre tuundi yani e hoore maɓɓe. Gila ɗum, hooreeɓe leydi ndin, hino aadi eggingol ndi

Koɗo men hannde ko profeseer Thierno Baldé, ardiiɗo saldu OMS haɓooru Ebola e nder RDC
RDC, ñawu ebola no ɓeydo tan yaajude. E nder ndee yontere faltiinde, limoore nde ndee nawnaare wari fawi e 2 000, raaɓaaɓe ɓeen ɓuri 5 000. Ko e oo sahaa fedde adunaaru toppitiinde cellal OMS jeertini wonndema haa hannde nguu ñawu huɓindaaka. E hille, eɓɓooje ardiiɓe RDC ngam haɓugol nguu ñawu waawali ustude layugol maggu. Kolko saabi ɗum ? Fii honɗum ndee nawnaare no saabaade maayeele heewɗe? M

Hannde hiɗen jaɓɓii Dr Mamoudou BARRY hertorɗo cellal jamaa ko taskoo oo alhaali Ebola fewndiiɗo RDC
République Démocratique du Congo, ñawu ebola no ɓeydo tan yaajude. E nder ndee yontere faltiinde, limoore ɓe ndee nawnaare wari fawi e 2 000, raaɓaaɓe ɓeen ɓuri 5 000. Ko e oo saaha fedde adunaaru toppitiinde cellal OMS jertini wonndema haa hannde nguu ñaw huɓindaaka. E hille, eɓɓooje ardiiɓe RDC ngam haɓugol nguu ñaw waawali ustude layugol maggu. Ko holɗum saabi ɗum ? Fii honɗum ndee nawnaare no

Hiɗen jaɓɓii hannde Yoro Mangara ko taskoo ngol toɗɗagol Patrick Vieira eltoowo diɗɗal Senegal
Ko Patrick Vieira suɓaa ko wona eltoowo ɗiɗɗal ngenndi fuku-koyngal Senegal. Oo Faransinaao mo duuɓi 50 lomtinaama Pape Thiaw, caggal nde heewɓe ŋiñi golle makko e hoore oo kippu e ngal deesewal fuku koyngal adunaaru faltiingal. Patrick Vieira ardoto ngal ɗiɗɗal leydi ndi o jibina e nder ɗii duuɓi nay arooji ɗoo. E bi’ol Yoro Mangara, jaayndeyankeejo hertorɗo coftal ɓalli, suɓagol Patrick Vieira k

Kop17: Fii yewtugol e dow oo alhaali layugol ndee jeerennde e pehe haanaaɗe ƴetteede, meɗen jaɓɓii Hawa Mohamed Lamine Sidibe
Layugol jeereende e yooro no ɓeydo tan e nduu adunaaru. E nder ɗii duuɓi 30 sakkitiiɗi leyɗe yooruɗe ɗee, ɓeydori 75 %. Ko heewi e ɗeen limoore ko Afrik woni. Ngam ƴeewugol peeje haɓirɗe ngoon yooro, ko ɓuri leyɗe 190 hino renndi fewndoɗoo Mongolie e nder kawrital noddiraangal Cop 17, haɓirngal jeereende. E maggal, dabareeji heñoraaɗi hino haanaɓameede ngam haɓugol yooro e keesiɗugol leydi, ko ɗum

GUINEE: hannde hiɗen jaɓɓii Mamadou Dinnde DIALLO hertorɗo taariika himo yewta en ko faati e artugol kedde Almaami Bokar Biro
Guinee ƴamii France hokkitaɓe laalagal (ƴi'al hoore) Bokar Biro Barry,gooto e haɓunooɓe e laamu tuubaaku e ndii leydi ko saabii warngo makko e hitaande 1896,nde ɓee tuubaakooɓe naɓi hoore makko to France.Hannde hooreeɓe Guinee no njelii gartol kedde Bokaar Biro faa ɓe mooɓa ɗum e leydi mum ,ngal waasa hollineede ley suudu mooɓirɗi kaake taariki leydiFrance.Ndu kibaaru nanaama balɗe ceeɗa tan cagga

E alhaali kabaaruuji battindiiɗi ɗi keɓɗen Mali, eɗen njaɓɓii hannde Dr Mamadou Gaani Sow heertorɗo kisal, jannginoowo to Iniwersite Nouakchott
Kabaaruuji mawɗi ɗiɗi waɗii e ndee yontere faltiinde. Hooreejo Mali ɓamii pellital yaafiingal Yann V, oo faransinaajo ñukkindotooɗo kabaaruuji fawanooɗo duuɓi nogay kaso. Himo tawano e eɓɓoore samminere laamu Mali, huunde nde Paris yeddi. Kabaaru goɗɗo ko accitugol konunkooɓe malinaaɓe 82, ɓe fedde murtuɓe FLA e kuliyankooɓe JNIM njogino. Ɗii kabaaruuji ɗiɗi feññinaama e ñalaande wootere. Mbele hi

Hannde njeewtaten ko e alhaali nanngugol naange, koɗo men ko Hammadi Jah, kumpitiiɗo gannde weeyo e koode
Hankin leyɗe heewɗe yi’ii nanngal naange. Ɗum ko sahaa mo lewru ndun lommbii hakkunde naange ngen e leyɗi ndin, tellin kiikiiɗe. Hay so tawi, oo waqutu juutaali, yimɓe ɗuuɗuɓe ndaarii mo wano Espagne, Portugal, France e nokkeeli goɗɗi e nder duunde Amérique. Wano Afrique ngal nanngal naange ko Maroc, Mauritanie, Sénégal, Guinée Bissau e Guinée, ngal ɓuri teentude.Ko holɗum woni nanngal naange, wal

Eɓɓoore leydi Mauritanie ngam haɓde e yooro njeewtitten e Moussa Elimane Sall, gardiiɗo fedde daraniinde Kiwal taariindi to Mauritanie
Mauritanie lelnii eɓɓoore mawnde ngam haɓugol e mbayliigu weeyo. Ndeen, ko aawirgol walla sankirgol ŋeeƴi leɗɗe laaɗe weeyo. E ndee yontere faltiinde, hooreeɓe Mauritanie sanki toonuuji awdi leɗɗe e nder diiwe heewɗe ɗe jeereende woni e layude e mun en. Ko laaɗe weeyo ɓe waɗiri ɗeen golle. Faandaare maɓɓe ko haɓugol jeereende waaliinde e ko ɓuri 75% e wertaango leydi Mauritanie. Mbele ndee eɓɓoore

E alhaali battane ñaawoore 28 septembre, eɗen njaɓɓi hannde Maitre Bernard Saa Dissi Millimouno awokaajo lorriiɓe ɓee
Guinée, duuɓi ɗiɗi caggal ñaawoore warngo 28 septembre, ɗaminaare yimɓe heewɓe daraniiɓe hakkeeji neɗɗanke sooyi. Saabi ɗum ko pellitte ngal hooreeɓe leydi ndii ƴetti. E ɗeen no tawa, yaafagol Moussa Dadis Camara, fawanooɗo duuɓi 20 kaso sabu war-neɗɗanke e ɗiin fitinaaji 28 septembre. E ko sakkiti ko, ko Colonel Bienvenue Lamah gooto e tuumaaɓe saabaade ɗiin warngooji sariya accita sabu waasere s











