
Koɗo men hannde
RFI Fulfulde no waɗa maakodal (tintidal) hoɓɓo, hertiyankooɓe e dillooɓe e baŋŋeeji kala. Ley oo taskaram heɗee yi'aango maɓɓe, miijooji maɓɓe e taskanɗe maɓɓe.
Épisodes

Ko Abdoulaye Gonkou Bah, gardiiɗo fedde haɓoore e mbayliigu woni ACOREC, njeewtitten hannde e ko faati e cumuuji mbaɗɗi to Europe e ɗee balɗe
Europe, waɗii jonte cumuuji hino jaali e nder leyɗe ɗuuɗuɗe. Ɗum ko wano France e Espagne. Giiteeli no immi, no sunna ladde e cuuɗi. Ektaarji ujune teemede sumii, yimɓe ujune egginaama. Haa hannde, hooreeɓe ɗeen leyɗe ronku waawde dartinde ngee yiite. Ko holɗum saabi ɗii cumuuli? Fii honɗum ardiiɓe ɗee leyɗe Europe ronku huɓindaade ɗi? Mbele kulol no woodi wota sifa ɗii cumuuli layu e leyɗe goɗɗe

Woni koɗo men hannde ko Professeur Mamadou Dindé Diallo, taarikayanke mawɗo, cukko hooreejo iniwersite Kankan, e nder Guinée
Guinée aadike heɓtugol defte maɓɓe ɗe France jattuno sahaa kolonaaku. Ardiiɓe ndii leydi ƴamii hooreeɓe France jonnitugol ɓe ɗeen winndanɗe. E ɗeen defte ɗe ɓee portooɓe jattuno hino tawa kaamiluure Almamy Samory Touré, haɓunooɗo kolonaaku, wonndude e defte ɗuuɗuɗe ittanooɗe Foutah Djallon. Almaamiiɓe e waliyuuɓe ardinooɓe ngal diiwal winnduno defte hittuɗe e baŋŋeeji nguurndam heewɗi. Ngam taskag

Gourmo Abdoul Lo, luulndiyanke laamu Mauritanie njeewtitten ko faati e jonnde ngenndiire waɗoore e balɗe garooje
Mauritanie, Kaaldal walla yeewtere ngenndi fuɗɗoto e ɗee balɗe garooje. Ndee yewtere renndinan hooreeɓe leydi ndii e lunndiiɓe maɓɓe. Ɓee ɗiɗo fottii e toɓɓe haanaaɗe yeewteede e nder ndee jonnde saatiinde. Toɓɓere fawiinde e ɓooyeendi wonndude e limoore manndaa tawetaake e ngal kaaldal. Teddingol hakeeji neɗɗanke, laamu potal, e nunɗal cuuɗi ñaawirɗi ɗii, ko toɓɓe ɓurɗe himmude e ndee yeewtere. N

Macky Sall, hooreejo kiiɗɗo Senegal ina fadaa e ndee aljumaare ɗo e Senegal
Macky Sall aran Senegal e ndee aljumaare. Oo hooreejo leydi kiɗɗo yiidan e Bassirou Diomaye Faye, lomtiiɗo mo e jappeere laamu. Ngol dawol Macky Sall ko wakutuuji seeɗa tan ɓooyata. Ɓee mawɓe leydi ɗiɗo yewtan ko faati e kandidaaku Macky Sall e yiilorde Dental Adunaaru ONU. Nguu njillu hino waɗde saaho mo alhaali politique Senegal jiiɓi, sabu lurral hakkunde Bassirou Diomaye Faye, ardiiɗo leydi nd

Guyaali e sahaa ndarte walla eksamenji e nder Guinee
Guinée, guyaale hino heewi ko waɗata saaha ndarte ngenndiije walla eksamenji janngooɓe. Haa hannde, pehe ɗe ardiiɓe jannde leydi ndii ƴetti ɗee, waawaali dartinnde ɗee guyaale. Ko ɗum saabi hikka, yo ɓe nanngu kala janngooɓe e jannginooɓe waɗuɓe guyaale e ɗen ndarte. Ɓe fow, ɓe fawaama junngo ɓe ñaawaama. Woɓɓe e maɓɓe fawaama kaso wonnude e yoɓugol alamaani. Taw si ɗee yagginanɗe haɗan ɗee guyaal

Bamako e Alger ina njiɗi wuurtiinde jokkondiral hakkunde maɓɓe.
Mali e Algerie no e laawol wurnitugol jokkondiral mun e banŋe diplomasi. Caggal luural ɓurngal hitaande, ɗee leyɗeele ɗiɗi kollitii gartugol ammbasadeeruuji mum en e nder ɗee laamorɗe majje. Wano non kadi, ɗe udditi weeyooji majje uddanooɗi gila ngal lurral fuɗɗi. Ngal pellital hino feññini anniya laaɓtuɗo ngam wuurtinde gollondiral ɗee leyɗe ɗiɗi, e bi’ol hertorɓe diplomasi. Ɗum non, hayso tawi

E ɓeto kippuuji Afrik e ngoo foolotiro winndere fuku koyngal, eɗen njaɓɓi hannde Alassane Ndiré Diallo, jaayndeyanke heertorɗo coftal-ɓalli
Foolotiro fuku-koyngal adunaaru hino jokki. Ɗiɗaɓal timmoode fuɗɗoto janngo. Ko France fottata e Espagne. Faɓɓi-janngo ko Argentine e Angleterre, yerondirta. Hay ɗiɗɗal gootal Afrique heddaaki e ngal foolotiral. E nder kippuuji sappo Afrique tawanooɗi ɗin, 9 feƴƴuɗo 16ɓal timmoode, ɗiɗi feƴƴi 8ɓal timmoode, kippu gooto tawa e 4ɓal timmoode. On kippu ko Maroc, ɓe ɗiɗɗal France yaltini. Holko saabi

Hiɗen jaɓɓii Amoussoulé Diallo, hertorɗo politik jooɗiiɗo Paris ko taskoo alhaali Marine Le Pen
France, suudu ñaawitirdu Paris sokii Marine Le Pen kaso ngo duuɓi tati. Ɗiɗiiji ɗin o lelotaako, gootol ngol o waɗane mullo electronik, no wie bracelet électronique. Oo debbo lunndiiɗo laamu toŋanaama tawegol e suɓeteeɓe hooreyaaku leydi e nder lebbi 15. Suudu ñaawitirdu nduu, googini wonnde oo dawroyankeejo waɗi jiɓuru jawdi saaha nde o wonno to parleman Europe. Marine Le Pen, ardiiɗo fedde dawro

Ko honɗum woni saabaade ɗii waameeji toɓo e bonnereeji mum hitaande kala? Dr Mamadou Lamine Bah, hertorɗo metewo no jaaboo ngal lamngal
Toɓooli e waameeji saabike maayeele heewɗe e nder leyɗe hirnaange Afrik e ɗee balɗe faltiiɗe ɗoo. 59 maayi Côte-d’Ivoire, 34 maayi Ghana, 7 maayi Niger e limoore ardiiɓe ɗeen leyɗe. Kooreeji walla ɓeyngureeji ɗuuɗuɗi boniraama. Sifa ɗii boneeji hino waɗa hitaande kala hayso tawi hikka ɗi yaawi arude. Holko saabii ɗee maayele waɗuɗe e fuɗɗoode nguudunngu ? Hol saabi laamuuji ɗee leyɗe ronku dartinn

GUINEE: hannde hiɗen jaɓɓii Alseyni Farinta Camara ko taskoo ngol cimtol ngol fedde maɓɓe yaltini ko faati e ciwlagol yimɓe
Guinée, gila Général Mamadi Doumbouya ari e laamu yimɓe 35 ciwlaama mutina. Ko ɗum holli kawtal, Tournons la Page e nder winndannde yaltinaande e ndee asewere faltiinde . E b’ol waɗuɓe ngoon wiɗto ko hooreeɓe Guinée woni e ciwlaade ɓee yimɓe lunndiiɓe laamu. Ciwlanɗe ɗe acca hay gooto : Hay mawɓe e sukaaɓe no difteede. Ngam taskagol ngolciimtol, hiɗen jaɓɓii Alseyni Farinta Camara, Tournons la Pag

E alhaali ɓee gollooɓe 6 678, ɓe laamu Guinee riiwi e golle mum en, eɗen njaɓɓi e ndee toɓɓere, Profeseer Alpha Amadou Bano Barry, iniwersiteerjo wiɗtotooɗo, jaagoorɗo Guinée kiɗɗo
Guinée, hooreeɓe leydi ndin yaltinii golle, gollanooɓe laamu timmuɓe 6 678. Ɓeen ko gollooɓe maayɓe, gollooɓe accituɓe golle, gollooɓe wonuɓe e salaade yahude ka golle maɓɓe. Ko ɗum guwerneman Guinée holli. Ngal pellital wona ŋalɗinngal. Guyaale kaalisi rewnaaɗe e gollooɓe ɓe wooda, hino mawni e leydi Guinée, ko ɗum holli Profeseer Alpha Amadou Bano Barry, iniwersiteerjo wiɗtotooɗo, jaagoorɗo Guin

Hannde hiɗen jaɓɓii Dr Kabiru Ɗanladi Lawanti, hertorɗo deenaagu ko taskoo alhaali diftago sukaaɓe janngooɓe
Nigeria, Kuliyankooɓe diftike janngooɓe 37 e nder janndirde maɓɓe banŋe rewro nayaade fuɗnaange leydi ndin. Siwlagol sukaaɓe janngooɓe no ɗuuɗi ko waɗata Nigeria. Gila hitaande 2014, ko ɓuri 2 400 sukaaɓe janngooɓe ciwlaama e nder ndii leydi. Ko pelle jogiiɗe kaɓirɗe e baale kuliyankooje woni caggal ɗee ciwlanɗe. Hol saabii ɗee diftanɗe ? Hol saabi ko e nderɗii lekolji ɗe ciwlanɗe ɓurte waɗeede ?

Hiɗen jaɓɓii hannde Aboubacar Sidighi Bah jeyaaɗo GUINEE ko taskoo oo alhaali ngayngu hoɓɓe e nder Afrik du Sud
Afrique du Sud, ko ujune ujune yimɓe seppi hankin e nder ca’e ɗuuɗuɗe e nder ndii leydi.Ngoon seppo ko ngam raɗagol Afriknaaɓe wonuɓe e ndin leydi tawa ɓe jogaaki kaydi . Waɗilebbi pelle sosiyete siwil Afrique du Sud hino dari ngam raɗagol ɓeen ɗanniiɓe . Sabu ngolkulol e fitinaaji wanaaɗi e faweede e maɓɓe, timmuɓe ujune 25 iwdi Ghana, Nigeria, Malawi eZimbabwe, hootiino e leyɗe maɓɓe. Ngam taska

Hannde hiɗen jaɓɓii HAMOUSSOULE DIALLO hertorɗo dawro ko taskoo ngal lurral dipolomasi hakkunde France e Burkina-Faso
Burkina Faso, dartini gollidal hakkune maɓɓe e France ko faati e diplomasi. Konunkooɓe ardiiɓe Burkina Faso holli ɓe waawa hankadi gollidude e France sabu ardiiɓe ndiin leydi hino dari bonongol nafooje maɓɓe. Konnguɗi ɗi Paris nantini ala ko fawi. Ɓooyi gollidal hakkunde France e Burkina Faso hino ŋakki. Kono ko holɗum saabi ngal ceerngal e o saaha ɗoo? Holfirti dartingol gollidal hakkune leyɗe ɗi

Ko Boussouriou Diallo, daraniiɗo hakkeeji neɗɗanke, ƴettoowo konngol fedde Guinée daraniinde CPI, woni koɗo men hannde
Gila ñannde 18 lewru 6ɓuru hitaande 2027, haray Niger tawaaka e nder Suudu Ñaawirdu Winndere CPI. Konunkooɓe ardiiɓe Niger mbaɗani Dental Adunaaru ONU winndannde ngam maandingol ndeen eɓɓoore. Ko saabi ngal pellital e bi’ol maɓɓe ko waasde CPI waɗugol golle moƴƴe e huutorgol nduu suudu. Konnguɗi ɗi Boussouriou Diallo, daraniiɗo hakkeeji neɗɗanke yeddi. E bi’ol oo ƴettoowo konngol fedde Guinée dara

Hannde hiɗen jaɓɓii Amadou BAH, hertorɗo oogirɗe ardiiɗo fedde nde wonaa laamuyankoore noddirteende " Action Mine"
Guinée toŋi yaltingol kanŋe ɗe honcinaaka walla waylaaka e nder leydi ndin. Ko ɗum Mamadi Doumbouya, hooreejo Guinée nantini e ndee yontere faltiinde. E bi’ol makko, ɓe moƴƴini mbaaylari honcinirndi kanŋe. Ko Nimba Gold Refinery woni innde mayri, ndi udditete e ɗee jonte arooje. Faandaare makko, ko yo oo miliyon 2 e 240 onces kanŋe aseteeɗo Guinée,honcine e nder ndii leydi, ngam ɓamtaare faggudu m

Koɗo men hannde ko Dr Fabilou heertorɗo dawro, jannginoowo to iniwersite N’Gaoundéré, Cameroun
RD Congo, yimɓe laamu hino e laawol waylugol doosngal leydi ndin. E bi’ol maɓɓe, ɗum ko ngam semmbingol juɓɓule dawla RDC. Huunde nde yimɓe sosiyete siwil e lunndiyankooɓe njeddi. Kamɓe hiɓe holli wonndema yidde ardiiɓe leydi ndii, ko wallugol Félix Tshisekedi, heɓugol mannda tataɓo. Ngal yeddondiral waɗii sahaa mo RD Congo, jogii caɗeele mawɗe, pawiiɗe e piyanɗe murtuɓe M23 e rafi Ebola. Fedde re

Anta Barry, heertorɗo jokkondiral hakkunde leyɗe woni koɗo men hannde e alhaali nanondiral ciifangal hakkunde Etats Unis e Iran
Etats Unis e Iran ciifi kawral artirnayngal jam hakkunde ɗee leyɗe ɗiɗi e lannoode ndee yontere faltiinde. E toɓɓe jeyaaɗe e ngal kawral no tawa : dartingol hare ndee e baŋŋe o fow, udditugol laawol ormuz, ɓamtugol yagginanɗe fawaaɗe e hoore Iran, kañun e accitugol Téhéran moƴƴingol kaɓirɗe nucléaire. Ñinnugol ngal kawral wona ko weeɓata, e bi’ol Anta Barry, heertorɗo jokkondiral hakkunde leyɗe. K

Hannde hiɗen jaɓɓii "Alpha Ousmane Diallo" taariikayankeejo hertoriiɗo ganndal Afrik hanndeejo on
Lebbi 3 caggal Dental Adunaaru ONU wotude sarti waɗuɗo maccangaaku bone ɓurɗo mawnude e taariika Bani Adama, Ghana waɗii eɓɓoore ngam yo leyɗe Afrik heɓtu hakkeeji maɓɓe. E nder ɗuuɓi 400 ɓiɓɓe Afrik maccinaaɓe, woɓɓe waraa, woɓɓe difta naɓa gollina e gese, jawle Afrik iriiɗe jatta naɓa leyɗe porto. Ko sabu ɗii boneeji fow Ghana aadi daroto haaleyɗe Afrik jonnite joɓtaari walla ndaamordi. Gila han

Senegal: hiɗen jaɓɓii hannde Dr Abdourahmane Ba fagguduyankoojo ko taskoo ɗee jewte aafiiɗe hakkunde FMI e Senegal ko faati e ñamaande leydi ndii
Sénégal e FMI, suudu winndere ñawlooru kaalisi, haa hannde heɓaali kawral faatiingal e ñamaande ɓurtunde nde ndii leydi ñawlii. Hannde, nden ñamaande ɓamaande saaha laamu faltiingu, hino timmi 132% faddudu Sénégal. Guwerneman kiɗɗo mo Ousmane Sonko ardino, jaɓaano waylude noone no ndee ñamaande yoɓirte. Gila e tenin faltiiɗo, FMI no imminikarallooɓe mun Dakar ngam jokkitagol ɗeen njewte. Mbele oo

Woni koɗo men hannde ko Saleh Kebzabo dawroyankeejo mawɗo leydi Tchad
Succès Masra, oo lunndiyankeejo Caadnaajo, hino haana acciteede, ɗii ko konnguɗi Saleh Kebzabo. Oo dawroyankeejo mawɗo Tchad, suɓaaɗo e oo sahaa diiseteeɗo Dawla leydi ndii nantinii wonndema jaggugol dawroyankooɓe artirtaa jam e nder leydi. Ko Saleh Kebzabo woni koɗo men hannde. O yeewtidii e Ibrahima Niang. O holli yiyannde makko e toɓɓe keewɗe pawiiɗe e alhaali renndo Tchad

Ko Ousmane Sonko hooreejo Suudu Sarɗiyankooru Senegal woni koɗo RFI e France24
Koɗo men hannde ko Ousmane Sonko. Oo ardiiɗo suudu mbatu mawngu Sénégal, holli yi’annde mun e toɓɓe heewɗe: Ceerngal makko e Bassirou Diomaye Faye, alhaali ñamaande Sénégal, sariya haɓirɗo luutiyankaagal haa hewti golle ɗe o aadi waɗude to parleman, ala toɓɓere nde o acci. Heɗoɗen ndee yewtere nde Léa-Lisa westerhoff mo rfi faransiire e MarcPelerman mo F24, waɗi.

Deesewal fuku-koyngal adunaaru 2026: ko hannde foolotiro ngoo fuɗɗotoo hakkunde Mexique e Afrique du Sud
Deesewal fuku-koyngal adunaaru fuɗɗoto hannde. Ko yerondiral hakkunde ɗiɗɗal Mexique e Afrique du Sud, udditata ngal kawrital e yamnde 19H, hannde kiikiiɗe. Ko kippuuji 48 tawa e maggal e ɗiin 10 ko kippuuji Afrik. Ko e nder leyɗe tati ngal deesewal wona e fijeede, ɗeen ko Mexique, Etats Unis e Canada. Ngam taskagol fartanŋe kippuuji tawaaɗi e ngal deesewal,faamina sartiiji kesi ɗii FIFA ɓami, hiɗ

Hannde hiɗen jaɓɓii Ibrahima Sory Idrissa Diallo hertorɗo ganndal leydi ko taskoo alhaali feccagol leydi e maadiiji
Guinée, waɗii balɗe ko hulol woni e nder leegal Nongo e nder Conakry, laamorgo ndii leydi. Pecci mawɗi hino yaltude e maadiiji cuuɗi wonndude e laawi ndeen nokkuure. E ɗee balɗe faltiiɗe, woodi koore walla suudu uniindu caggal feccagol maadi mayru. E nder ciimtol, guwerneman on maadinii wonndema ko asugol foorasiiji e nder ngal leegal saabii feccagol ɗii cuuɗi. Huunde hulɓiniinde. Ngam taskagol oo











