Accueil Podcasts Koɗo men hannde
Koɗo men hannde

Koɗo men hannde

RFI Fulfulde 24 Épisodes sept. 17, 2026

RFI Fulfulde no waɗa maakodal (tintidal) hoɓɓo, hertiyankooɓe e dillooɓe e baŋŋeeji kala. Ley oo taskaram heɗee yi'aango maɓɓe, miijooji maɓɓe e taskanɗe maɓɓe.

Épisodes

Hannde hiɗen jaɓɓii Dr Fabilou, jannginoowo to Iniwersite Garoua ko faati e ɓeydagol fitinaaji e falnde Bamenda
Hannde hiɗen jaɓɓii Dr Fabilou, jannginoowo to Iniwersite Garoua ko faati e ɓeydagol fitinaaji e falnde Bamenda sept. 17, 2026 00:05:20 Cameroun, yimɓe 3 waraama, 4 barminaama e nder Bamenda Rewo naayaade hirnaange leydi ndin. Ko ngoomuuji jogiiɗi kaɓirɗe woni e saabaade ɗii fitinaaji e nder ngal diiwal wowlayngal Angeleere. E ndee yontere faltiinde ɗiin goomuuji wonuɗi e ƴamude jewtaare ngal diiwal, waruno kadi polisiijo. E ɗii dumunnaaji sakkitiiɗi ɗoo, ɗii fitinaaji hino ɓeydi ndee nokkuure. Ko holɗum saabii ɗum ? Ko woni sabaa
NIGERIA: hannde hiɗen jaɓɓii Pr. Aboubacar Abba TAHIR jannginoowo to Prime University Abuja ko taskoo ɓee townuɓe honndu ɗaɓɓugol laamu
NIGERIA: hannde hiɗen jaɓɓii Pr. Aboubacar Abba TAHIR jannginoowo to Prime University Abuja ko taskoo ɓee townuɓe honndu ɗaɓɓugol laamu sept. 16, 2026 00:04:40 Nigeria, suɓngooji hooreyaaku waɗan ñannde 16 lewru 1ɓuru hitaande 2027. Ko kanndidaaɓe 18 tawete e majji. E ɓen no jeyaa Bola Ahmed Tinubu, hooreejo leydi ndin. Himo ɗaɓɓude manda ɗiɗaɓo. O jippiray e Atiku Atiku Abubakar, lunndiiɗomo mawɗo wonndude e Peter Obi, arnooɗo tataɓo e suɓngooji faltiiɗi. Taw si Bola Ahmed Tinubu hino waawi tippude e gollemakko e nder ɗii ɗuuɓi 4 ngam heɓugol manda ɗiɗa
Ko honɗum  woni sabu fuɗɗitagol ndee hawre hakkunde muurtuɓe huutiyankooɓe ɓee e sawdinaaɓe e ko honɗum woni battane faggudu aduna on
Ko honɗum woni sabu fuɗɗitagol ndee hawre hakkunde muurtuɓe huutiyankooɓe ɓee e sawdinaaɓe e ko honɗum woni battane faggudu aduna on sept. 15, 2026 00:05:12 Moyen Orient ko hare ɓooynde woni ko fuɗɗitii hakkunde murtuɓe Houthis, jooɗiiɓe Yemen e Arabie Saoudite. Ɓee murtuɓe ɓadondirɓe e Iran holli nanngi bolol walla laawol Bab El-Mandeb, ngol yeeyeteeɗi heewɗi rewnete e mun. Ɗum ko caggal ndee ɓe waɗi pellanɗe mawɗe e hoore nokkeeli ɗuuɗuɗi e nder Yemen wonndude e Arabie Saoudite. Gila ndeen,Hooreeɓe Arabie Saoudite ɓeydi fellilanɗe maɓɓe e hoore ɗii
Koɗo men hannde ko Dr Abou Dieng hertorɗo faggudu, jannginoowo to iniwersite Nouakchott.
Koɗo men hannde ko Dr Abou Dieng hertorɗo faggudu, jannginoowo to iniwersite Nouakchott. sept. 14, 2026 00:04:59 Nigeria, ko hannde Dangote Petroleum Refinery, sosiyete kuɓɓam naadete e bourse. Aliko Dangote, yaanani Nigerianaaɓe e Afriknaaɓe soodugol e geɓe gila e 525 kaalisi Naira e nder ngal faggorgal makko jawle. Faandaare makko, ko heɓugol 1,4 kaalisi dollars ngam waɗugol oo sosiyete makko rafineri moƴƴinirɗo kuɓɓam ɓurɗo mawnude e nduu adunaaru. Mbele ndee eɓɓoore heyre waawa tabitude battina ? Ko holɗ
Hannde hiɗen jaɓɓii Mouhamed SOW  hertorɗo ganndal "Joogarafiya", jannginoowo Louga ko yewte en yowitii ngal pellital ONU fii hesɗintingol kartal wertaango aduna on
Hannde hiɗen jaɓɓii Mouhamed SOW hertorɗo ganndal "Joogarafiya", jannginoowo Louga ko yewte en yowitii ngal pellital ONU fii hesɗintingol kartal wertaango aduna on sept. 10, 2026 00:05:18 Dental Adunaaru ONU lawɗini natal/kartal adunaaru kesal, walla wi’en e faransiire carte du monde keso. Ɗum, ko gila oo aljuma faltiiɗo. Ngal natal adunaaru kesal lomtike ngal woodunoongal gila siyeekel (siècle) XVI-ɓo. Ngal kartal ngal Mercator moƴƴinno hingal famɗini ɗuuɗe goɗɗe hono Afrique e Amerique Latine. E maggal, Afrique e Groenland hinofoto njanɗeeɗi, e hinle ɗuunde Afrik hino ɓurdi Groen
Ɗalle: Hannde hiɗen jaɓɓii Ladji ardiiɗo Salndu MSF tammpitiindu alhaali ɗalle e nder MAURITANIE
Ɗalle: Hannde hiɗen jaɓɓii Ladji ardiiɗo Salndu MSF tammpitiindu alhaali ɗalle e nder MAURITANIE sept. 9, 2026 00:05:00 Ko ɗanniyankooɓe 1 046 woni ko fedde MSF dandi walla walliti e nder yontere wootere e nder lewru 8ɓuru faltiindu. Ɓee ɗanniyankooɓe ko Gambie ɓorino faade suriije Canaries. Ko caggal yiilaaru ɓooyndu e nder maayo woni ko konu ndiyam Mauritanie e Sénégal hiwi ɓe, ƴawniɓe gaɗa maayo. Ko e on saaha MSF faabiiɓe, tawi ɓe fow maɓɓe, cellal maɓɓe hinolo’i. Ɓe wuuri boneeji tiiɗi e nder ngoo mayo. Koɗo m
Hannde hiɗen jaɓɓii  Mamadou Aguibou SOW ɗemɗiyankeejo daraniiɗo ɗemɗe genndiije ko faati e ndee ñalaande mehugol humambinaaku UNESCO
Hannde hiɗen jaɓɓii Mamadou Aguibou SOW ɗemɗiyankeejo daraniiɗo ɗemɗe genndiije ko faati e ndee ñalaande mehugol humambinaaku UNESCO sept. 8, 2026 00:04:49 Hannde ko ñalaande hertanaande haɓugol walla montugol humanbinngu. Ko famɗi fow, hellifaaɓe humanbinneeɓe timmuɓe miliyonji 739 hino yiilo e nduu adunaaru. E ɓen, miliyonji 225 ko Afriknaaɓe, si en tuugike e limoore sakkitiinde UNESCO. Afrique no tawa e ɗuuɗe ɗe humanbinne woni e ɓeydaade e nder ɗii duuɓi 10 sakkitiiɗi. Ko holɗum saabi ngol ɓeydagol ?Ko holno humanbinnaaku uytirte e nder Afrik? Ta
Koɗo men hannde ko Elhadj Mohamed Diallo, hertorɗo ɗalle, ardiiɗo fedde Guinée haɓoore ɗalle ɗe rawani sariya
Koɗo men hannde ko Elhadj Mohamed Diallo, hertorɗo ɗalle, ardiiɗo fedde Guinée haɓoore ɗalle ɗe rawani sariya sept. 7, 2026 00:04:45 Ɗannotooɓe 80 ummoriiɓe Gambie maayi caggal nde laana maɓɓe ɓooyi yiilaade e nder ngoo maayo. Ɓe timmii 127 immiiɓe Gambie ñannde 7 lewru 8ɓuru, e nder kaa laana. Kono, koɓe 44 tun, woni ko aynuɓe maaje Espagne waawi hiwde e ndee yontere faltiinde. Yimɓe ɗannotooɓe wonuɓe e naatude Europe uytike kono limoore wonuɓe e mayde ɓen no ɓeydaade. Ko ɗum ONU holli e nder ciimtol. E ɗee jonte sakkitiiɗe ɗo
Hannde hiɗen jaɓɓii Abdourahmane BA hertorɗo faggudu ko yewta ko faati e fuɗɗitagol gollidal hakkunde Senegal e FMI
Hannde hiɗen jaɓɓii Abdourahmane BA hertorɗo faggudu ko yewta ko faati e fuɗɗitagol gollidal hakkunde Senegal e FMI sept. 3, 2026 00:05:26 Gollidal Senegal e FMI no e laawol fuɗɗitagol. Nduu suudu winndere ñawlooru kaalisi e ardiiɓe leydi ndii fotti e program ñamaande heyre. Ndeen ko miliyarji 2,2 kaalisi dollars, yoɓeteeɗi e nder duuɓi 3. Ngal kawral joofini pooɗondiral ngal ɗuuɓi ɗiɗi, fuɗɗiingal gila alhaali ñamaande Senegal suuɗaande feññina. Ko holɗum woni e nder oo sarti siifaaɗo? Mbele o artiranhoolaare hakkunde Sénégal e goll
Hiɗen jaɓɓii hannde Mamadou Kaly DIALLO dartaniiɗo hakkeeji neɗɗo ko yewta fii ɗii fureeji  yiitaaɗi e gaawol gootol
Hiɗen jaɓɓii hannde Mamadou Kaly DIALLO dartaniiɗo hakkeeji neɗɗo ko yewta fii ɗii fureeji yiitaaɗi e gaawol gootol sept. 2, 2026 00:04:35 Guinee, pelle afriknaaje ɗe humondiraa e laamu 20 ƴami ardiiɓe leydi ndin waɗugol wiɗto laaɓngo e hoore ɗii fureeji mayi yi’aaɗi e nder ndii leydi. Ñannde 24 nduu lewru 8ɓuru, goski worɓe nayo yiitaama Forecariah, prefetir woɗɗitorɗo Conakry kilomeeteerji 100. Ɓeen, taw gite maɓɓe e juuɗe maɓɓe hino haɓɓa. Ko laawol ɗiɗaɓol ngol nii, sifa ɗumɗo hino yi’e e nderForecariah. E lewru 10ɓuru rowani, fu
Hannde hiɗen jaɓɓii Djaïli Amadou Amal, debbo winndiyankeejo lolluɗo kamerunaajo ko wolwa ko yowitii e ɓeydago  wargo rewɓe
Hannde hiɗen jaɓɓii Djaïli Amadou Amal, debbo winndiyankeejo lolluɗo kamerunaajo ko wolwa ko yowitii e ɓeydago wargo rewɓe sept. 1, 2026 00:07:25 Cameroun, rewɓe 8 waraama e nder yoyontere, si en tuugike e limoore nde jaagorgal toppitiingal rewɓe e ɓeynguureeji. Ngal limngal hino maapini ardiiɓe Cameroun. Hakkunde lewru 1ɓuru e 4ɓuru, ko famɗi fof, rewɓe 50 waraama. E hitaande faltiinde ko 77 ko fittaandu mun itta, e limooje ardiiɓe ndi ndin. Ɗii warngooli adi dukooji mawɗi e nder Cameroun. Daraniiɓe hakkeeji rewɓe noddi hooreeɓe ɓee, ɓamug
Ko Mamadou Gaani Sow, kumpitiiɗo kisal, njaɓɓiɗen hannde ngam yeewtude e ngol etugol sammingol laamu Niger
Ko Mamadou Gaani Sow, kumpitiiɗo kisal, njaɓɓiɗen hannde ngam yeewtude e ngol etugol sammingol laamu Niger août 31, 2026 00:05:32 Niger, yoga konunkooɓe eɓɓii samminingol laamu général Abdourahmane Tiani. Ɗum ko ñande jamma aljuma ina weeta aset jawtuɗo oo, kono laataaki. Konunkooɓe daraniiɓe ngam kiwal e ndeenka hooreejo leydi ndin fawi junngo e ɓee konunkooɓe murtuɓe. Ɓeen ko jeyaaɓe e konu heeriingu Niger. Ko kamɓe woni e haɓude e kuliyankooɓe. Ko ngol woni laawol aranol yo konunkooɓe Niger ina eɓɓa liɓugol laamu Général

Recommandé