Accueil Podcasts Koɗo men hannde
Koɗo men hannde

Koɗo men hannde

RFI Fulfulde 24 Épisodes juil. 28, 2026

RFI Fulfulde no waɗa maakodal (tintidal) hoɓɓo, hertiyankooɓe e dillooɓe e baŋŋeeji kala. Ley oo taskaram heɗee yi'aango maɓɓe, miijooji maɓɓe e taskanɗe maɓɓe.

Épisodes

Ko Abdoulaye Gonkou Bah, gardiiɗo fedde haɓoore e mbayliigu woni ACOREC, njeewtitten hannde e ko faati e cumuuji mbaɗɗi to Europe e ɗee balɗe
Ko Abdoulaye Gonkou Bah, gardiiɗo fedde haɓoore e mbayliigu woni ACOREC, njeewtitten hannde e ko faati e cumuuji mbaɗɗi to Europe e ɗee balɗe juil. 28, 2026 00:05:19 Europe, waɗii jonte cumuuji hino jaali e nder leyɗe ɗuuɗuɗe. Ɗum ko wano France e Espagne. Giiteeli no immi, no sunna ladde e cuuɗi. Ektaarji ujune teemede sumii, yimɓe ujune egginaama. Haa hannde, hooreeɓe ɗeen leyɗe ronku waawde dartinde ngee yiite. Ko holɗum saabi ɗii cumuuli? Fii honɗum ardiiɓe ɗee leyɗe Europe ronku huɓindaade ɗi? Mbele kulol no woodi wota sifa ɗii cumuuli layu e leyɗe goɗɗe
Woni koɗo men hannde ko Professeur Mamadou Dindé Diallo, taarikayanke mawɗo, cukko hooreejo iniwersite Kankan, e nder Guinée
Woni koɗo men hannde ko Professeur Mamadou Dindé Diallo, taarikayanke mawɗo, cukko hooreejo iniwersite Kankan, e nder Guinée juil. 27, 2026 00:05:50 Guinée aadike heɓtugol defte maɓɓe ɗe France jattuno sahaa kolonaaku. Ardiiɓe ndii leydi ƴamii hooreeɓe France jonnitugol ɓe ɗeen winndanɗe. E ɗeen defte ɗe ɓee portooɓe jattuno hino tawa kaamiluure Almamy Samory Touré, haɓunooɗo kolonaaku, wonndude e defte ɗuuɗuɗe ittanooɗe Foutah Djallon. Almaamiiɓe e waliyuuɓe ardinooɓe ngal diiwal winnduno defte hittuɗe e baŋŋeeji nguurndam heewɗi. Ngam taskag
Gourmo Abdoul Lo, luulndiyanke laamu Mauritanie njeewtitten ko faati e jonnde ngenndiire waɗoore e balɗe garooje
Gourmo Abdoul Lo, luulndiyanke laamu Mauritanie njeewtitten ko faati e jonnde ngenndiire waɗoore e balɗe garooje juil. 20, 2026 00:05:17 Mauritanie, Kaaldal walla yeewtere ngenndi fuɗɗoto e ɗee balɗe garooje. Ndee yewtere renndinan hooreeɓe leydi ndii e lunndiiɓe maɓɓe. Ɓee ɗiɗo fottii e toɓɓe haanaaɗe yeewteede e nder ndee jonnde saatiinde. Toɓɓere fawiinde e ɓooyeendi wonndude e limoore manndaa tawetaake e ngal kaaldal. Teddingol hakeeji neɗɗanke, laamu potal, e nunɗal cuuɗi ñaawirɗi ɗii, ko toɓɓe ɓurɗe himmude e ndee yeewtere. N
Macky Sall, hooreejo kiiɗɗo Senegal ina fadaa e ndee aljumaare ɗo e Senegal
Macky Sall, hooreejo kiiɗɗo Senegal ina fadaa e ndee aljumaare ɗo e Senegal juil. 16, 2026 00:04:47 Macky Sall aran Senegal e ndee aljumaare. Oo hooreejo leydi kiɗɗo yiidan e Bassirou Diomaye Faye, lomtiiɗo mo e jappeere laamu. Ngol dawol Macky Sall ko wakutuuji seeɗa tan ɓooyata. Ɓee mawɓe leydi ɗiɗo yewtan ko faati e kandidaaku Macky Sall e yiilorde Dental Adunaaru ONU. Nguu njillu hino waɗde saaho mo alhaali politique Senegal jiiɓi, sabu lurral hakkunde Bassirou Diomaye Faye, ardiiɗo leydi nd
Guyaali e sahaa ndarte walla eksamenji e nder Guinee
Guyaali e sahaa ndarte walla eksamenji e nder Guinee juil. 15, 2026 00:04:51 Guinée, guyaale hino heewi ko waɗata saaha ndarte ngenndiije walla eksamenji janngooɓe. Haa hannde, pehe ɗe ardiiɓe jannde leydi ndii ƴetti ɗee, waawaali dartinnde ɗee guyaale. Ko ɗum saabi hikka, yo ɓe nanngu kala janngooɓe e jannginooɓe waɗuɓe guyaale e ɗen ndarte. Ɓe fow, ɓe fawaama junngo ɓe ñaawaama. Woɓɓe e maɓɓe fawaama kaso wonnude e yoɓugol alamaani. Taw si ɗee yagginanɗe haɗan ɗee guyaal
Bamako e Alger ina njiɗi wuurtiinde jokkondiral hakkunde maɓɓe.
Bamako e Alger ina njiɗi wuurtiinde jokkondiral hakkunde maɓɓe. juil. 14, 2026 00:05:26 Mali e Algerie no e laawol wurnitugol jokkondiral mun e banŋe diplomasi. Caggal luural ɓurngal hitaande, ɗee leyɗeele ɗiɗi kollitii gartugol ammbasadeeruuji mum en e nder ɗee laamorɗe majje. Wano non kadi, ɗe udditi weeyooji majje uddanooɗi gila ngal lurral fuɗɗi.  Ngal pellital hino feññini anniya laaɓtuɗo ngam wuurtinde gollondiral ɗee leyɗe ɗiɗi, e bi’ol hertorɓe diplomasi. Ɗum non, hayso tawi
E ɓeto kippuuji Afrik e ngoo foolotiro winndere fuku koyngal, eɗen njaɓɓi hannde Alassane Ndiré Diallo, jaayndeyanke heertorɗo coftal-ɓalli
E ɓeto kippuuji Afrik e ngoo foolotiro winndere fuku koyngal, eɗen njaɓɓi hannde Alassane Ndiré Diallo, jaayndeyanke heertorɗo coftal-ɓalli juil. 13, 2026 00:05:35 Foolotiro fuku-koyngal adunaaru hino jokki. Ɗiɗaɓal timmoode fuɗɗoto janngo. Ko France fottata e Espagne. Faɓɓi-janngo ko Argentine e Angleterre, yerondirta. Hay ɗiɗɗal gootal Afrique heddaaki e ngal foolotiral. E nder kippuuji sappo Afrique tawanooɗi ɗin, 9 feƴƴuɗo 16ɓal timmoode, ɗiɗi feƴƴi 8ɓal timmoode, kippu gooto tawa e 4ɓal timmoode. On kippu ko Maroc, ɓe ɗiɗɗal France yaltini. Holko saabi
Hiɗen jaɓɓii Amoussoulé Diallo, hertorɗo politik jooɗiiɗo Paris ko taskoo alhaali Marine Le Pen
Hiɗen jaɓɓii Amoussoulé Diallo, hertorɗo politik jooɗiiɗo Paris ko taskoo alhaali Marine Le Pen juil. 9, 2026 00:05:11 France, suudu ñaawitirdu Paris sokii Marine Le Pen kaso ngo duuɓi tati. Ɗiɗiiji ɗin o lelotaako, gootol ngol o waɗane mullo electronik, no wie bracelet électronique. Oo debbo lunndiiɗo laamu toŋanaama tawegol e suɓeteeɓe hooreyaaku leydi e nder lebbi 15. Suudu ñaawitirdu nduu, googini wonnde oo dawroyankeejo waɗi jiɓuru jawdi saaha nde o wonno to parleman Europe. Marine Le Pen, ardiiɗo fedde dawro
Ko honɗum woni saabaade ɗii waameeji toɓo e bonnereeji mum hitaande kala? Dr Mamadou Lamine Bah, hertorɗo metewo no jaaboo ngal lamngal
Ko honɗum woni saabaade ɗii waameeji toɓo e bonnereeji mum hitaande kala? Dr Mamadou Lamine Bah, hertorɗo metewo no jaaboo ngal lamngal juil. 8, 2026 00:04:55 Toɓooli e waameeji saabike maayeele heewɗe e nder leyɗe hirnaange Afrik e ɗee balɗe faltiiɗe ɗoo. 59 maayi Côte-d’Ivoire, 34 maayi Ghana, 7 maayi Niger e limoore ardiiɓe ɗeen leyɗe. Kooreeji walla ɓeyngureeji ɗuuɗuɗi boniraama. Sifa ɗii boneeji hino waɗa hitaande kala hayso tawi hikka ɗi yaawi arude. Holko saabii ɗee maayele waɗuɗe e fuɗɗoode nguudunngu ? Hol saabi laamuuji ɗee leyɗe ronku dartinn
GUINEE: hannde hiɗen jaɓɓii Alseyni Farinta Camara ko taskoo ngol cimtol ngol fedde maɓɓe yaltini ko faati e ciwlagol yimɓe
GUINEE: hannde hiɗen jaɓɓii Alseyni Farinta Camara ko taskoo ngol cimtol ngol fedde maɓɓe yaltini ko faati e ciwlagol yimɓe juil. 7, 2026 00:05:01 Guinée, gila Général Mamadi Doumbouya ari e laamu yimɓe 35 ciwlaama mutina. Ko ɗum holli kawtal, Tournons la Page e nder winndannde yaltinaande e ndee asewere faltiinde . E b’ol waɗuɓe ngoon wiɗto ko hooreeɓe Guinée woni e ciwlaade ɓee yimɓe lunndiiɓe laamu. Ciwlanɗe ɗe acca hay gooto : Hay mawɓe e sukaaɓe no difteede. Ngam taskagol ngolciimtol, hiɗen jaɓɓii Alseyni Farinta Camara, Tournons la Pag
E alhaali ɓee gollooɓe 6 678, ɓe laamu Guinee riiwi e golle mum en, eɗen njaɓɓi e ndee toɓɓere, Profeseer Alpha Amadou Bano Barry, iniwersiteerjo wiɗtotooɗo, jaagoorɗo Guinée kiɗɗo
E alhaali ɓee gollooɓe 6 678, ɓe laamu Guinee riiwi e golle mum en, eɗen njaɓɓi e ndee toɓɓere, Profeseer Alpha Amadou Bano Barry, iniwersiteerjo wiɗtotooɗo, jaagoorɗo Guinée kiɗɗo juil. 6, 2026 00:05:13 Guinée, hooreeɓe leydi ndin yaltinii golle, gollanooɓe laamu timmuɓe 6 678. Ɓeen ko gollooɓe maayɓe, gollooɓe accituɓe golle, gollooɓe wonuɓe e salaade yahude ka golle maɓɓe. Ko ɗum guwerneman Guinée holli. Ngal pellital wona ŋalɗinngal. Guyaale kaalisi rewnaaɗe e gollooɓe ɓe wooda, hino mawni e leydi Guinée, ko ɗum holli Profeseer Alpha Amadou Bano Barry, iniwersiteerjo wiɗtotooɗo, jaagoorɗo Guin
Hannde hiɗen jaɓɓii Dr Kabiru Ɗanladi Lawanti, hertorɗo deenaagu ko taskoo alhaali diftago sukaaɓe janngooɓe
Hannde hiɗen jaɓɓii Dr Kabiru Ɗanladi Lawanti, hertorɗo deenaagu ko taskoo alhaali diftago sukaaɓe janngooɓe juil. 2, 2026 00:04:54 Nigeria, Kuliyankooɓe diftike janngooɓe 37 e nder janndirde maɓɓe banŋe rewro nayaade fuɗnaange leydi ndin. Siwlagol sukaaɓe janngooɓe no ɗuuɗi ko waɗata Nigeria. Gila hitaande 2014, ko ɓuri 2 400 sukaaɓe janngooɓe ciwlaama e nder ndii leydi. Ko pelle jogiiɗe kaɓirɗe e baale kuliyankooje woni caggal ɗee ciwlanɗe. Hol saabii ɗee diftanɗe ? Hol saabi ko e nderɗii lekolji ɗe ciwlanɗe ɓurte waɗeede ?

Recommandé